Hortikulturno uređenje i renesansni vrt kao plod Italije XVI. stoljeća
Hortikulturno uređenje je bilo važna nadopuna gradskim palačama i ruralnim vilama. Najistaknutiji vrt je bio Bolboli u Firenzi koji je hortikulturno i krajobrazno bio oblikovan kao otvorena pozornica. Bio je korišten za turnire, vježbe, vjenčanja, slavne procesije i ostale kneževske aktivnosti toga vremena. Trend je bio zahvatio i Crkvu. Tako je Belvedersko dvorište u Vatikanu po Papinom naređenju, Bramante bio preoblikovao u znak društvene važnosti. To su bile velike lože sa značajnom krajobraznom inovacijom u hortikulturnom uređenju – dvokrakim stubištem. Poznate vrtove okolice Rima dali su izgraditi i hortikulturno urediti kardinali i Pape. Impresivne vrtove Ville d’Este dao je izgraditi kardinal Ippolito d’Este kao neuspjeli kandidat za mjesto Svete stolice.
Struktura vrta je bila glamurozna i puna simboličkih poruka koje su iskazane klasičnim skulpturama, vrtnim motivima i hortikulturnim uređenjem sa zadaćom prikazivanja vlasnika kao značajnog, plemenitog i učenog čovjeka, vrijednog zauzimanja najvišeg mjesta u crkvenoj hijerarhiji. Ippolitov glavni suparnik je bio kardinal Farnese koji je dao izgraditi slavnu vilu i vrtove Caprarola. U tom je smislu Villa d’Este nastala zbog natjecanja u prestižu, oslonivši se na vrtni dizajn i hortikulturno uređenje. U sličnim je okolnostima nastala i Villa Lante sa svojim jedinstvenim vrtom. Papa je bio iskazao svoje nezadovoljstvo projektom Gambara dokinuvši kardinalu primanja. Apostolska kurija je po kardinalovoj smrti zaplijenila cijeli posjed u Bagnoniai.